Vardarac PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Utorak, 30 Srpanj 2013 12:28

Vardarac (Várdaróc), Današnji Vardarac je izgrađen uz nekadašnji rimski limes. Povoljan geografski položaj i prirodni resursi su i u davna vremena privlačili sve one koje je put nanio u ovom smjeru. Najstariji stanovnici o čijem postojanju imamo i opipljive dokaze su u ovaj kraj došli u ranom brončanom dobu, između 1700 i 400 godina prije Krista. Nazivaju se i narodom inkrustrirane keramike. Naselje im se nalazilo na današnjim njivama Almáska, gdje su pronađeni rimski grobovi i novčići. Početkom IV. stoljeća, vjerojatno u doba Konstantina Velikog je u blizini današnjeg Vardarca već postojalo rimsko naselje, koje je vjerojatno uništeno u napadima Kvada i Sarmata oko 374. godine. I Mađarima se svidio ovaj kraj. U doba Arpadovića je uz nekadašnji rimski limes nastala gusta mreža naselja, od kojih je jedno bilo Daróc - današnji Vardarac.

Naselje se spominje u najranijim ispravama. Ime naselja se tijekom stoljeća rabilo i pisalo na različite načine. Daróc je 1212. godine još bio baranjski veleposjed, o čemu svjedoče rani zapisi u zemljišnim knjigama. Tada se naziv sela koristio u obliku Drauch, što je zabilježeno u jednoj ispravi iz 1264. godine koja potvrđuje da je kralj Bela IV. područje dao Dénesu i Istvánu. U ispravama se spominje i podatak da je Daróc 1468. godine postao vlasništvom veleposjedničke obitelji Maróti.

Selo se 1481. godine naziva Darocz; te godine voljom Wladyslawa II. ulazi u posjed i vlasništvo obitelji Béllyei ili Billyei, i dijelom pripada gradu Bodola. Etimologija imena je nesigurna, neki smatraju da riječ daróc označava naziv zanimanja: tim su imenom nazivali lovce koji su se bavili guljenjem divljači, štavljenjem i obradom kože i rogovlja. Naselje je najvjerojatnije dobilo ime po obližnjem vodotoku Draucha, koji se danas naziva Daróca. Naziv Daróc je bio u upotrebi sve do Trianonskog mirovnog ugovora. U svakodnevnom jeziku taj naziv živi do današnjih dana.

U 20. stoljeću je uz naziv naselja dodan prefiks Vár. Prema nekim teško prihvatljivim objašnjenjima je dodavanje prefiksa vezano uz to što je selo nekada bilo posjed utvrde Baranyavár. Prema narodnoj predaji, na jugozapadnom dijelu naselja koji se naziva i Cseredombja nekada stajala turska utvrda (mađarski – vár), te je po tome u ime sela uvedena i riječ vár. Temeljem Uredbe ministarstva unutarnjih poslova iz 1903. godine, selo se i službeno naziva Várdaróc. Današnji službeni naziv sela na hrvatskom jeziku je Vardarac.

Prvi registrirani podaci o naseljenosti datiraju iz 17. stoljeća. Prema popisu stanovništva iz 1696. godine u Vardarcu je živjelo svega 19 obitelji, što je posljedica bitaka vođenih tijekom protjerivanja Turaka.Vojska koja je protjerivala Turke i zaposjedala područje je bila prilično nemilosrdna prema stanovništvu, te je zbog toga, na primjer, 17 obitelji potražilo novi dom u, vjerovali su, sigurnijoj Sepsi (danas-Kotlini). Prestankom opasnosti se stanovništvo vraćalo u selo i naseljenost je bila u postupnom porastu.

Selo naseljeno većinom Mađarima je tijekom povijesti puno puta krvarilo, bilo dovedeno gotovo do ruba istrebljenja. Usprkos tome, stanovništvo je nastojalo ne napuštati svoje domove. Daróc odnosno njegovi stanovnici su živjeli od ratarstva, stočarstva, prvenstveno od uzgoja goveda i ribarstva.

Od 20. stoljeća je obližnji Osijek pružao mogućnosti zaposlenja i mnogi su se sa tradicionalnih zanimanja preorijentirali na isplativije povrtlarstvo. Vardarac je najveći broj stanovnika bilježio 1948. godine; unutar upravnog područja mjesta je živjelo preko 1200 osoba. Smjer nataliteta se, međutim, okrenuo nadolje i po popisu stanovništva iz 2001. godine u Vardarcu je živjelo svega 660 osoba.

Vardarčani su kao i njihovi susjedi iz Luga i Kopačeva poznati po kvalitetnoj mljevenoj paprici, koja je najbolja u fiš paprikašu u Citadeli. Taj je restoran desetljećima sinonim za dobru domaću hranu, a prije svega fiš paprikaš.

Ažurirano: Utorak, 30 Srpanj 2013 16:39
 

Poljoprivreda